Odsjek za pedagogiju

Izvod iz pravilnika

Izvod iz Pavilnika o organizaciji poslijediplomskog doktorskog studija pedagogije

  • Doktorski studij pedagogije realizira se putem predavanja, istraživačkih seminara, diskusijskih skupina, vježbi, praktikuma, provedbe znanstvenih istraživanja…, a studenti su obvezni uredno pohađati sve oblike nastave.
  • Diferencijalne ispite i studijske obveze određuje Vijeće doktorskog studija pedagogije za svakog studenta pojedinačno.
  • Student stječe pravo upisa u sljedeći semestar studija ako do roka upisa ovjeri semestar i udovolji svim obvezama iz nastavnog plana i programa studija, stekne odgovarajući broj bodova prema ECTS – bodovnom sustavu i uplati školarinu.
  • Nastavu na poslijediplomskom doktorskom studiju izvode profesori Odsjeka za pedagogiju, Filozofskog fakulteta i drugih članica Sveučilišta u Zagrebu. Zatim gosti profesori drugih sveučilišta iz Hrvatske i inozemstva. Predavanja se izvode na hrvatskom ili stranom jeziku.

 

Vođenje studenata doktorskog studija pedagogije predviđeno je na nekoliko razina

  1. voditelj poslijediplomskog studija brine o cjelokupnoj izvedbi doktorskoga studija;
  2. voditelj smjera/modula zadužen je za akademsko savjetovanje studenata: izbor kolegija, sudjelovanje u znanstveno-istraživačkom radu, sudjelovanje na znanstvenim skupovima…;
  3. mentor je zadužen za akademsko savjetovanje studenta u pogledu odabira teme doktorskoga rada, izrade sinopsisa i izrade doktorskoga rada.

 

Studentu poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija pedagogije obvezno se imenuje mentor. Pri odabiru mentora polazi se od kompetencije profesora u odnosu na predloženu temu doktorskog rada i interesa/želje kandidata. Studentu se može imenovati i komentor (načelno interdisciplinarna tema).

Mentor se bira tijekom prve godine studija, odgovoran je za konzultativni i znanstvenoistraživački rad studenta i pomaže mu u prijavi sinopsisa i izradi doktorskog rada.

Mentor (komentor) može biti nastavnik izabran u znanstveno nastavno ili odgovarajuće znanstveno zvanje, a imenuje ga Vijeće doktorskog studija pedagogije. Mentor je obvezan jedanput godišnje podnositi izvještaj o radu doktoranda Vijeću doktorskog studija pedagogije (na obrascu sveučilišta).

  • Prijenos ECTS bodova stečenih na drugim studijima provodi Vijeće doktorskog studija pedagogije, temeljem procjene programske sličnosti i važnosti za studij, kao i opterećenja studenta tijekom rada na izabranom kolegiju s drugih studija.
  • Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij pedagogije završava nakon što je student izvršio predviđene studijske obveze, prikupio 180 ECTS bodova, izradom i javnom obranom doktorskog rada (disertacije). Nakon poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija pedagogije studentu se izdaje diploma kojom se potvrđuje završetak studija i stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti (dr. sc.).
  • Tema doktorskog rada prijavljuje se tijekom prve godine studija. Doktorand pokreće postupak prihvaćanja teme doktorskog rada podnošenjem prijave, koja sadržava opće podatke o doktorandu, životopis i popis radova doktoranda, naslov predložene teme, podatke o predloženom mentoru i njegovim kompetencijama, obrazloženje teme i očekivani izvorni znanstveni doprinos predloženog istraživanja, procjenu troškova istraživanja, te izjavu da nije prijavio doktorski rad s istovjetnom temom na drugome studiju. Tema doktorskog rada prijavljuje se na obrascu sveučilišta (DR.SC.- 01). Prijedlog teme sadrži: naslov; kratak uvod iz kojeg će se vidjeti razlozi za predloženo istraživanje; teorijsku podlogu i obrazloženje aktualne relevantne spoznaje; ako je potrebno praktičnu primjenjivost spoznaja do kojih se kani doći; uže područje rada; ciljeve istraživanja i očekivani znanstveni doprinos; obrazloženje metodoloških postupaka, strukturu rada. Prijedlog teme razmatra Stručno povjerenstvo te u skupnom izvještaju daje mišljenje i prijedlog za prihvaćanje teme Vijeću poslijediplomskih studija i Fakultetskom vijeću, koje donosi konačnu odluku. Nakon odobrenja teme i sinopsisa student može pristupiti izradi doktorskog rada. Doktorand je obvezan jedanput godišnje Vijeću doktorskog studija podnositi izvještaj o svome radu (na obrascu sveučilišta). Sinopsis doktorskog rada brani se javno, pred stručnim povjerenstvom (od tri ili pet članova, od kojih je jedan mentor), a imenuje ih Vijeće poslijediplomskog doktorskog studija pedagogije.
  • Doktorski rad predaje se uz pisanu suglasnost i mišljenje mentora o provedenom istraživanju i postignutom izvornom znanstvenom doprinosu. Članove Stručnog povjerenstva za ocjenu i obranu doktorskog rada imenuje Fakultetsko vijeće na prijedlog Vijeća doktorskog studija pedagogije. Povjerenstvo se sastoji od neparnog broja članova (najmanje tri, najviše pet članova), čija je znanstvena djelatnost iz područja doktorskog rada studenta. U povjerenstvo može biti imenovana osoba izabrana u znanstveno-nastavno odnosno odgovarajuće znanstveno zvanje. Mentor ne može biti član povjerenstva za ocjenu doktorskog rada, osim u iznimnim slučajevima o čemu odlučuje Senat sveučilišta. Stručno povjerenstvo ocjenjuje doktorski rad skupnim izvještajem koji se podnosi Fakultetskom vijeću najkasnije u roku dva mjeseca od dana primitka odluke o imenovanju. Članovi Stručnog povjerenstva mogu dati i svoje izdvojeno mišljenje. Najmanje jedan član povjerenstva za ocjenu i obranu nije nastavnik na doktorskom studiju pedagogije, niti je zaposlenik Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada može rad prihvatiti, vratiti studentu na doradu i završno ocjenjivanje ili odbiti, nakon čega doktorand gubi pravo stjecanja doktorata znanosti na doktorskom studiju pedagogije.
  • Student ima mogućnost, u opravdanom slučaju, zatražiti promjenu mentora.
  • Obrana doktorskog rada provodi se nakon usvajanja pozitivnog izvještaja povjerenstva na Fakultetskom vijeću Fakulteta, najkasnije u roku 2 mjeseca. Obrana doktorskog rada je javna i obavlja se, u pravilu, pred povjerenstvom koje je ocijenilo doktorski rad.
  • Postupak i uvjeti za prijavu, prihvaćanje, ocjenu i obranu doktorskog rada provodi se u skladu s Pravilnikom o doktorskom studiju na Sveučilištu u Zagrebu.
  • Student koji je prekinuo poslijediplomski znanstveni doktorski ili magistarski studij, upisan prema propisima koji su važili prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti visokom obrazovanju («Narodne novine», br. 158/03), može uložiti pisani zahtjev za nastavak studija upisom na Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij pedagogije. Odgovarajuću odluku za nastavak studija donosi Vijeće doktorskog studija pedagogije. Vijeće utvrđuje razliku ispita između plana i programa studija koji je kandidat upisao i studijskog programa za stjecanje doktorata znanosti, na kojem nastavlja studij. Razlika ispita ovisi o prije izvršenim obvezama studenta.
  • Student koji je upisao poslijediplomski znanstveni studij na drugom visokom učilištu u Republici Hrvatskoj, iz znanstvenog polja pedagogija, može nastaviti studij ako postoje opravdani razlozi za prijelaz, pod uvjetima koje utvrdi Vijeće Poslijediplomskoga sveučilišnog doktorskog studija pedagogije i Vijeće poslijediplomskih studija Fakulteta.
  • Prijelazi studenta s inozemnih sveučilišta rješavaju se u skladu sa Zakonom o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija («Narodne novine», br. 158/03).
  • Polaznik stječe pravo na potvrdu (certifikat) o apsolviranom dijelu doktorskog studijskog programa pedagogije, kao dijelu cjeloživotnog obrazovanja, kada je izvršio sve obveze unutar smjera i pojedinog semestra za koji je zatražio potvrdu.
  • Dokumentacija o doktorskom studiju, ispitima i drugim obvezama (uplatama) vodi se u referadi za poslijediplomski studij Filozofskog fakulteta, a nastavni dio u Odsjeku za pedagogiju.
  • Studenti koji su u studij uključeni u punom radnom vremenu trebaju ga završiti u razdoblju od tri godine, a iz opravdanih razloga, o kojima odlučuje Vijeće doktorskog studija pedagogije, može se, uz obrazloženje produžiti do pet godina. Studij s dijelom radnog vremena traje najviše pet godina, a iz opravdanih razloga, o kojima odlučuje Vijeće doktorskog studija pedagogije, može se, uz obrazloženje, produžiti do sedam godina. Po isteku osam godina od upisa, doktorand gubi pravo obrane doktorskog rada