Izvod iz Pavilnika o organizaciji poslijediplomskog doktorskog studija pedagogije

– Diferencijalne ispite i obveze određuje Vijeće doktorskog studija za svakog studenta pojedinačno.
– Doktorski studij pedagogije organizira se putem predavanja, seminara, vježbi, praktikuma, istraživanja…, a studenti su obvezni uredno pohađati sve oblike nastave.
– Student stjeće pravo upisa u sljedeći semestar studija ako do roka upisa ovjeri semestra i udovolji svim obvezama iz nastavnog plana i programa studija, stekne odgovarajući vbroj bodova prema ECTS – bodovnom sustavu i uplati školarinu.
– Nastavu na poslijediplomskom doktorskom studiju izvode profesori Odsjeka za pedagogiju, Filozofskog fakulteta i drugih članica Sveučilišta u Zagrebu. Zatim gosti profesori drugih sveučilišta iz Hrvatske i inozemstva. Predavanja se izvode na Hrvatskom ili stranom jeziku.
– Vođenje studenata doktorskog studija predviđeno je na nekoliko razina:

1. voditelj poslijediplomskog studija brine o cjelokupnoj izvedbi doktorskog studija;
2. voditelj smjera/modula zadužen je za akademsko savjetovanje studenata: izbor kolegija, sudjelovanje u znanstveno-istraživačkom radu, sudjelovanje na znanstvenim skupovima…;
3. mentor je zadužen za akademsko savjetovanje studenata u pogledu odabira teme doktorskoga rada, izrade sinopsisa i izrade doktorskog rada.

Studentu poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija pedagogije obvezno se imenuje mentor. Pri odabiru mentora polazi se od kompetencije profesora u ocnosu na predloženu temu doktorskog rada i interesa / želje kandidata.

Mentor se bira najkasnije u trećem semestru studija, odgovoran je za konzultativni i znanstvenoistraživački rad studenta i pomaže mu u prijavi sinopsisa i izradi doktorskog rada.

Mentor može biti nastavnik izabran u znanstveno-nastavno ili odgovarajuće znanstveno zvanje, a imenuje ga Vijeće poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija pedagogije.

– Prijenos ECTS bodova stečenih na drugim studijima provodi Vijeće poslijediplomskog studija pedagogije., temeljem procjene programske sličnosti i važnosti za studij, kao i opterećenja studenta tijekom rada na izabranom kolegiju s drugih studija.
– Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij pedagogije završava nakon što je student izvršio predviđene studijske obveze, prikupio 180 ECTS bodo va, izradom i javnom obranom doktorskog rada (disertacije). Nakon Poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija pedagogije studentu s eizdaje diploma kojom se potvrđuje završetak studija i stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti (dr. sc.).
– Tema doktorskog rada prijavljuje se po izvršenju obveza iz programa Poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija pedagogije. Student, u dogovoru s mentorom, predlaže temu doktorskog rada, Vijeću poslijediplomskih studija i Fakultetskom vijeću u pisanom obliku (sinopsis).
– Prijedlog teme sadrži: naslov; kratak uvod iz kojeg će se vidjeti razlozi za predloženo istraživanje; teorijsku podlogu i obrazloženje aktualne relevantne spoznaje; ako je potrebno praktičnu primjenjivost spoznaja do kojih se kani doći; uže područje rada; ciljeve istraživanja i očekivani znanstveni doprinos; obrazloženje metodoloških postupaka, izlaganje strukture rada, tj. kratak osvrt na elemente gradiva. Prijedlog teme razmatra Stručno povjerenstvo te u skupnom izvještaju daje misšljenje i prijedlog za prihvaćanje teme Vijeću poslijediplomskih studija i Fakultetskom vijeću, koje donosi konačnu odluku. Nakon odobrenja teme i sinopsisa, student može pristupiti izradi doktorskog rada.
– Doktorski rad predaje se uz pisanu suglasnost mentora. Članove Stručnog povjerenstva za ocjenu i obranu doktorskog rada imenuje Fakultetsko vijeće na prijedlog Vijeća poslijediplomskog doktorskog studija pedagogije. Povjerenstvo se sastoji od neparnog broja članova (najmanje tri, najviše pet članova), čija je znanstvena djelatnost iz područja doktorskog rada studenta. U povjerenstvo može biti imenovana osoba izabrana u znanstveno-nastavno odnosno odgovarajuće znanstveno zvanje. Stručno povjerenstvo ocjenjuje doktorski rad skupnim izvještajem koji se podnosi Fakultetskom vijeću najkasnije u roku šest mjeseci od dana primitka odluke o imenovanju povjerenstva. Članovi Stručnog povjerenstva mogu dati i svoje izdvojeno mišljenje. Mentor studenta ne može biti predsjednik povjerenstva za ocjenu i obranu doktorskog rada. Najmanje jedan član povjerenstva za ocjenu i obranu mora biti izvan visokog učilišta koje provodi postupak. Stručno povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada može rad prihvatiti, vratiti studentu na doradu uz pisane primjedbe ili odbiti.
– Obrana doktorskog rada provodi se nakon usvajanja pozitivnog izvještaja povjerenstva na Fakultetskom vijeću Fakulteta, najkasnije u roku 3 mjeseca. Obrana doktorskog rada je javna i obavlja se, u pravilu, pred povjerenstvom koje je ocijenilo doktorski rad. Deset dana prije obrane objavljuje se tekst disertacije zajedno s ocjenom na Internet stranici Fakulteta. O obrani doktorskog rada sastavlja se zapisnik. Postupak i uvjeti za prijavu, prihvaćanje, ocjenu i obranu doktorskog rada provodi se u skladu s Pravilnikom o poslijediplomskom studiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu
– Student koji je prekinuo poslijediplomski znanstveni doktorski ili magistarski studij, upisan prema propisima koji su važili prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti visokom obrazovanju («Narodne novine», br. 158/03), može uložiti pisani zahtjev za nastavak studija upisom na Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij pedagogije. Odgovarajuću odluku za nastavak studija donosi Vijeće Poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija pedagogije. Vijeće utvrđuje razliku ispita između plana i programa studija koji je kandidat upisao i studijskog programa za stjecanje doktorata znanosti, na kojem nastavlja studij. Razlika ispita ovisi o prije izvršenim obvezama studenta.
– Student koji je upisao poslijediplomski studij na drugom visokom učilištu u Republici Hrvatskoj, iz znanstvenog polja odgojne znanosti, grana pedagogija, može nastaviti studij ako postoje opravdani razlozi za prijelaz, pod uvjetima koje utvrdi Vijeće Poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija pedagogije i Vijeće poslijediplomskih studija Fakulteta.
– Prijelazi studenta s inozemnih sveučilišta rješavaju se u skladu sa Zakonom o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija («Narodne novine», br. 158/03).
– Polaznik stječe pravo na potvrdu (certifikat) o apsolviranom dijelu doktorskog studijskog programa pedagogije, kao dijelu cjeloživotnog obrazovanja, kada je izvršio sve obveze unutar smjera i pojedinog semestra za koji je zatražio potvrdu.
– Dokumentacija o doktorskom studiju, ispitima i drugim obvezama (uplatama) vodi se u referadi za poslijediplomski studij Filozofskog fakulteta, a nastavni dio u Odsjeku za pedagogiju.
– Studenti koji su u studij uključeni u punom radnom vremenu trebaju ga završiti u razdoblju od četiri godine, a oni koji su u studij uključeni s dijelom radnog vremena trebaju ga završiti najkasnije za sedam godina od početka studiranja.